![]() ![]() ![]() ![]()
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]()
|
![]()
|
![]()
|
![]()
|
|
Veli~estven Makedonski Sobor na Ro`enskiot ManastirZa prvpat bugarskite vlasti poka`aa tolerantnost i razbirawe i na organizatorite OMO PIRIN im odobrija ~estvuvawe na 87 godi{ninata od ubistvoto na makedonskiot revolucioner Jane Sandanski od 8 do 12 ~asot, a na OMO ILINDEN od 12 do 16 ~asot. Vo prisustvo na 3-4.000 Makedonci i golem broj gosti od Makedonija, be{e odr`ana bogata kulturna programa, a zvucite na kavalite, tamburite, gajdite i tapanite gi nateraa re~isi site da se fatat na ubavite makedonski ora. Na Makedonskiot sobor prisustvuva{e visoka osum~lena delegacija na Svetskiot Makedonski Kongres predvodena od pretsedatelot Todor Petrov, generalniot sekretar na SMK Ni~e Dimovski, zamenikot generalen sekretar na SMK Ace Dimoski, pretsedatelot na Sojuzot na Makedoncite so islamska religija Ismail Bojda, ~lenot na Pretsedatelstvoto na SMIR Merxan Muaremoski, pretsedatelot na Studentskoto dru{tvo na Makedoncite od Albanija Edmond Sotir, potpretsedatelot na Svetskiot Makedonski Mladinski Kongres za Makedonija Bobi \or|ievski i pretsedatelot na Zdru`enieto na nasilno proteranoto makedonsko i drugo civilno naselenie od kriznite regioni Goce Trpevski, zaedno so ansamblot na Stef~e Stojkoski. Na Makedonskiot Sobor prisustvuvaa i delegacija na Zdru`enieto na Makedoncite od Egejskiot del na Makedonija predvodena od pretsdeatelot Aleksandar Popovski, delegacija na Zdru`enieto na potomcite na Makedoncite od Egejskiot del na Makedonija predvodena od Goce Petrevski, arhimandritot Carkwas od Egejskiot del na Makedonija, i u~enici od gimnazijata „Jane Sandanski# od Skopje. Organizatorot OMO PIRIN vo edinaeset ~asot na grobot na Jane Sandanski odr`a poklonenie, a referat za `ivotot i deloto na makedonskiot revolucioner Jane Sandanski odr`a porane{niot pretsedatel na OMO ILINDEN PIRIN g-din Ivan Singartiski. OMO PIRIN istovremeno upati protestno pismo do Mitropolitot Nevrokopski zatoa {to Crkvata pred grobot na Jane Sandanski i ovaa godina ostana zaklu~ena za posetitelite na Ro`enskiot Manastir. Organizatorot OMO ILINDEN, pak, vo 12 ~asot na grobot na Jane Sandanski odr`a molebden na koj ~inona~alstvuva{e arhimandritot Carkwas, a referat za `ivotot i deloto na Jane Sandanski podnese potpretsedatelot na OMO ILINDEN Bo`idar Kirjanov. Golem broj Makedonci zapalija sve}i na grobot na Jane Sandanski i polo`ija sve`o cve}e. Za razlika od minatite godini, prisustvoto na bugarskite policijaci vo uniforma be{e nezna~itelen, korekten, mirno sledej}i go odr`uvaweto na celiot Sobor, {to e vo ramkite na nivnite ustavni i zakonski ovlastuvawa za spazuvawe na redot i mirot pri odr`uvawe na javni manifestacii. Nedorazbirawata me|u dvata organizatora bea nadminati i pred golemiot broj Makedonci se odr`a edinstvena kulturna programa na edinstvena bina. Nastapija nekolku ansambli i peja~ki grupi od Pirinskiot del na Makedonija i Ansamblot na Stef~e Stojkoski od Republika Makedonija. Pred po~etokot na kulturnata programa prisutnite gi pozdravija pretstavnik na OMO ILINDEN, arhimandritot Carkwas, pretsedatelot na Sojuzot na zdru`enijata na Makedoncite od Egejskiot del na Makedonija Goce Petrovski, pretsedatelot na Svetskiot Makedonski Kongres Todor Petrov i pretsedatelot na Sojuzot na Makedoncite so islamska religija Ismail Bojda. Binata be{e ukrasena so natpis #12 godini OMO ILINDEN 1990-2002# i so semakedonskoto zname - {esnaeset-zra~noto zlatno-`olto sonce na crvena osnova, koj e oficijalen simbol i na OMO ILIDEN i na OMO PIRIN, odnosno na site Makedonci vo Pirinskiot del na Makedonija i vo cela Bugarija. Impozanten be{e brojot na znamiwata so makedonskoto {esnaeset-zra~no zlatno-`olto sonce na crvena osnova niz celiot narod koj prisustvuva{e na Soborot. Vo 14 ~asot na Makedonskiot Sobor pristigna i makedonskiot ambasador, Negovata Ekselencija Qubi{a Georgievski so negovite sorabotnici od makedonskata ambasada vo Sofija, koj polo`i sve`o cve}e na grobot na Jane Sandanski, a potoa se priklu~i na golemiot broj Makedonci pred binata kade se peeja makedonski narodni pesni i vieja makedonski ora. Delegaciite na Svetskiot Makedonski Kongres i na Makedonskata Amabasada zaedno go posetija Ro`enskiot manastir i zapalija sve}i vo manastirskata crkva. Nastanot go sledeja golem broj na novinarski ekipi od Bugarija i Makedonija, a pretsedatelot na Svetskiot Makedonski Kongres dade pogolem broj intervjua za niv. Re~isi site Makedonci bea ednodu{ni vo ocenkata deka posle 12 godini ova e za prvpat slobodno i najveli~estveno odbele`uvawe na godi{ninata od ubistvoto na golemiot makedonski revolucioner Jane Snadanski. Razvojot na demokratijata i svesta za po~ituvawe na ~ovekovite prava i slobodi o~igledno zabrazduvaat i vo Republika Bugarija. Da se nadevame deka dogodina ~estvuvaweto }e bide podobro i pomasovno poseteno, zatoa {to stravot od site o~igledno is~eznuva, a odnesuvaweto na vlastite e tolerantno i vo ramkite na Ustavot i zakonite. Soborot pomina bez nitu eden incident, a vo prazni~na atmosfera i prijatno raspolo`enie. Visokata delegacija na Svetskiot Makedonski Kongres vo popladnevnite ~asovi go poseti Melnik kade vo prekrasnata makedonska arhitektura zaedno so ansamblot na Stef~e Stojkoski pomina nezaboravni momenti. Pograni~nite policiski i carinski vlasti bea maksimalno korektni, a carinskite i policiskite proceduri bea vo ramkite na zakonski dozvolenoto, {to zaslu`uva posebno priznanie i treba da pretstavuva primer kako berlinskiot yid me|u Makedonija i Bugrija se pove}e i pove}e treba da se ru{i za da sozdadat normalni uslovi za intenzivna stopanska i kulturna sorabotka od dvete strani na granicata. SVETSKI MAKEDONSKI KONGRES
Back to top
|